GRAD Nastava - OSNOVE MEHANIKE LOMA

Sadržaj se učitava...

GRAD Nastava

apps

mdi-login

OSNOVE MEHANIKE LOMA

BASICS OF FRACTURE MECHANICS
2026/2027

4.5 ECTSa

Građevinarstvo (diplomski)

Zavod za tehničku mehaniku

3. semestar

Osnovne informacijemdi-information-variant

Izvođači nastavemdi-account-group

Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline

Model praćenjamdi-human-male-board

Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline

Rasporedmdi-calendar-clock

Konzultacije i demonstraturemdi-account-voice

Izvođenje kolegija na studijima

Studij	Modul	Semestar	Obavezan
Građevinarstvo (diplomski)	Teorija i modeliranje konstrukcija	3	izborni

Cilj kolegija

Stjecanje znanja o osnovama mehanike loma kao posebnog područja mehanike. Stjecanje znanja o predviđanju ponašanja elemenata konstrukcija s pukotinama.

Moguć upis u sklopu horizontalne mobilnosti

Jezici izvođenja

Hrvatski

Preduvjeti

Uvjet za upis - potpis : TEORIJA ELASTIČNOSTI I PLASTIČNOSTI (diplomski)
Uvjet za polaganje - položen : TEORIJA ELASTIČNOSTI I PLASTIČNOSTI (diplomski)

Norma kolegija

Predavanja

30 sati

Vježbe

15 sati

Nastavnik	Uloga na kolegiju	Oblik nastave	Tjedana	Sati	Grupa
Bartolac Marko	Nositelj

Sadržaj predavanja

1. Uvod i povijesni razvoj mehanike loma.2 sata

2. Fizika loma. Idealna čvrstoća materijala. Duktilnost i krhkost. Načini propagacije pukotina. Osnovne definicije.2 sata

3. Linearno elastična mehanika loma (LEFM): Osnovne jednadžbe. Utjecaj pukotina na koncentraciju naprezanja.4 sata

4. Griffithov uvjet za razvoj pukotine (energetski pristup) i Irwinova modifikacija. Brzina oslobađanja energije (G). Nestabilnost pukotine i ''R'' krivulje.2 sata

5. Osnovni oblici razvoja pukotine. Polje naprezanja i pomaka u okolišu vrha pukotine.2 sata

6. Faktor intenziteta naprezanja (K) i njegovo značenje. Funkcije geometrije (faktori oblika).2 sata

7. Kriteriji loma. Žilavost loma. Žilavost materijala. Odnos između faktora intenziteta naprezanja i brzine oslobađanja energije.2 sata

8. Eksperimentalne metode određivanja parametara LEFM-a.2 sata

9. Elasto - plastična elastična mehanika loma (EPFM): Područje plastičnosti u vrhu pukotine. Dugdaleov model za elasto-plastične materijale.4 sata

10. Otvaranje pukotine u vrhu (CTOD). Riceov konturni integral. Veza između CTOD i konturnog integrala Ricea.2 sata

11. Stabilni i nestabilni razvoj pukotine. Kriteriji loma.2 sata

12. Eksperimentalne metode određivanja parametara EPFM-a.2 sata

13. Mehanizmi loma metala, duktilni lom. Mehanizmi loma nemetala (plastični materijali, keramika, beton i kamen). Kvazi-krhki lom.2 sata

Sadržaj seminara/vježbi

1. Auditorne vježbe
Rješavanje numeričkih primjera iz područja linearno elastične mehanike loma. 2 sata

2. Auditorne vježbe
Rješavanje numeričkih primjera iz područja linearno elastične mehanike loma. 2 sata

3. Auditorne vježbe
Rješavanje numeričkih primjera iz područja linearno elastične mehanike loma. 2 sata

4. Auditorne vježbe
Rješavanje numeričkih primjera iz područja linearno elastične mehanike loma. 2 sata

5. Auditorne vježbe
Rješavanje numeričkih primjera iz područja linearno elastične mehanike loma. 1 sat

6. Laboratorijske vježbe
Eksperimentalne metode određivanja parametara LEFM-a. 2 sata

7. Laboratorijske vježbe
Eksperimentalne metode određivanja parametara LEFM-a. 2 sata

8. Laboratorijske vježbe
Eksperimentalne metode određivanja parametara LEFM-a. 2 sata

Ishodi učenja kolegija

upoznati se s povijesnim razvojem mehanike loma,
prepoznati važnost mehanike loma i opasnost prisutnosti pukotine u elementima konstrukcije,
objasniti utjecaj pukotina na koncentraciju naprezanja,
objasniti razliku između linearno elastične (LEFM) i elastoplastične mehanike loma (EPFM),
objasniti eksperimentalne metode određivanja parametara mehanike loma,
kompetencije analiza pukotina i drugih defekata u strukturi materijala na njihov utjecaj na sigurnost inženjerskih konstrukcija.

Ishodi učenja programa

sveobuhvatno razumjeti opće fenomene i probleme građevinarstva, a posebno one u grani građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala,
pokazati visok stupanj profesionalnog znanja i ponašanja u građevinarstvu,
primijeniti stečena znanja i vještine pri planiranju, projektiranju, građenju, nadziranju i održavanju složenih građevinskih konstrukcija, zahvata i sustava u grani svoje specijalizacije sa stanovišta stabilnosti, sigurnosti, uporabivosti, zaštite okoliša i troškova,
primijeniti stečene vještine i potrebna znanja na prepoznavanje, formuliranje i analiziranje problema te pronaći jedno ili više prihvatljivih rješenja u grani građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala,
prihvatiti analitički pristup radu, utemeljen na širem poznavanju znanosti,
planirati, nadzirati i izvoditi stručne, razvojne i znanstvene projekte,
tumačiti socijalne aspekte građevinskih pothvata na kojima osoba radi te društveni kontekst u kojem se građenje događa,
preuzeti vodeću ulogu u poduzećima i istraživačkim organizacijama te pridonositi inovacijama,
razvijati granu građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala, uvažavajući spoznaje iz drugih znanstvenih disciplina,
protumačiti suradnicima svoje zamisli i projekte,
pronalaziti rješenja tehničkih i društvenih problema u radnoj sredini,
primijeniti stečena znanja na kreativan način pri donošenju odluka na odgovornim radnim mjestima,
raditi na međunarodnoj razini, uzimajući u obzir kulturne, jezične, socijalne i ekonomske utjecaje,
stalno pratiti novosti te se usavršavati u struci,
prihvatiti odgovornost za vlastite odluke,
prihvatiti zahtjeve drugih struka i biti spreman sudjelovati u interdisciplinarnim aktivnostima.

Osnovna literatura

Anderson, T.L.: ''Fracture Mechanics: Fundamental and Applications'', CRC Press - Taylor & Francis Group, 4. edition, 2017.
Saxena, A.: "Advanced Fracture Mechanics and Structural Integrity", CRC Press - Taylor & Francis Group, 2019.
Janssen, M., Zuidema, J., Wanhill, R.: "Fracture Mechanics", CRC Press - Taylor & Francis Group, 2. edition, 2004.

Dopunska literatura

Slični kolegiji

U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.