Sadržaj se učitava...
mdi-home Početna mdi-account-multiple Djelatnici mdi-script Studiji mdi-layers Zavodi mdi-calendar-clock Raspored sati GRAD Nastava search apps mdi-login
HIDROLOGIJA 2
HYDROLOGY 2
2025/2026
6 ECTSa
Građevinarstvo (diplomski)
Zavod za hidrotehniku
1. semestar
Osnovne informacijemdi-information-variant Izvođači nastavemdi-account-group Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline Model praćenjamdi-human-male-board Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline Rasporedmdi-calendar-clock Konzultacijemdi-account-voice
Izvođenje kolegija na studijima
Studij Modul Semestar Obavezan
Građevinarstvo (diplomski) Hidrotehnika 1 obavezan
Cilj kolegija
Stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja hidrologije, koja obuhvaćaju analizu podataka o oborinama, hidrološke procese na kopnu: određivanje intercepcije i evapotranspiracije, procjeđivanje u tlo i površinsko tečenje vode, podzemna voda, vlažnost tla, zasićena i nezasićena zona, parametarske metode za određivanje procesa otjecanja na slivu – metode za određivanje direktnog otjecanja, te matematičko modeliranje u hidrologiji.
Moguć upis u sklopu horizontalne mobilnosti
Jezici izvođenja
Hrvatski
Preduvjeti
Kolegij nema definirane preduvjete
Norma kolegija
Auditorne vježbe
2 sati
Konstrukcijske vježbe
18 sati
Predavanja
30 sati
Projektantske vježbe
10 sati
Nastavnik Uloga na kolegiju Oblik nastave Tjedana Sati Grupa
Potočki Kristina Nositelj Predavanja
Projektantske vježbe
Konstrukcijske vježbe
5
1
4
2
2
2
1
2
2
Bekić Damir Nositelj Predavanja
Auditorne vježbe
Projektantske vježbe
Konstrukcijske vježbe
10
1
4
5
2
2
2
2
1
2
2
2
Lacko Martina Suradnik
Kirhmajer Matija Demonstrator
Sadržaj predavanja
    1. UVOD: Plan nastave, ponavljanje gradiva.
    2. PONAVLJANJE GRADIVA.
    3. HIDROMETRIJA: Hidrološka mjerenja i motrenja, mjerenja razine vode, dubine vode, protoka, podzemnih voda, riječnog nanosa, motrenje leda.
    4. 1. KOLOKVIJ.
    5. OBRADA HIDROMETRIJSKIH PODATAKA: osnovna obrada, krivulja protoka, krivulja pronosa nanosa, slučajna varijabla, krivulje učestalosti i trajnosti.
    6. ANALIZE VREMENSKIH SERIJA: proračun velikih voda, teorijske funkcije razdiobe.
    7. OBORINE: parametri oborina, daljinska mjerenja oborina, oborine u Hrvatskoj, obrada podataka u točki, ITP krivulje, PTP krivulje, projektni hijetogrami.
    8. MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE SLIVA: uzdužni pad, duljina toka, duljina vodotoka, sliv i riječna mreža.
    9. MODELIRANJE I GIS TEHNOLOGIJA: komponente GIS-a, prostorne analize, primjeri hidroloških analiza.
    10. PROCES OTJECANJA NA SLIVU: bazno otjecanje, direktno otjecanje, otjecanje na malim slivovima, otjecanje na velikim slivovima.
    11. MODELI EFEKTIVNE OBORINE: metoda f-indeksa, NRCS-CN metoda.
    12. MODELI DIREKTNOG OTJECANJA: metoda izokrona, metoda jediničnog hidrograma, sintetički jedinični hidrogram.
    13. JEDNADŽBA KONTINUITETA: vodna bilanca, diskretna vremenska domena, hidrološka godina, bilanca vode na Zemlji.
    14. HIDROLOŠKE PROGNOZE: rezultati projekta BRIDGE SMS, rezultati projekta MuraDrava-FFS.
    15. 2. KOLOKVIJ.
Sadržaj seminara/vježbi
    1. Projektantske vježbe
    Analiza hidroloških vremenskih serija Krivulje učestalosti i krivulje trajnosti. Krivulja protoka.
    2. Konstrukcijske vježbe
    Krivulje učestalosti i krivulje trajnosti. Krivulja protoka.
    3. Projektantske vježbe
    Vjerojatnost pojave velikih voda.
    4. Konstrukcijske vježbe
    Vjerojatnost pojave velikih voda - 1. dio izračuna.
    5. Konstrukcijske vježbe
    Vjerojatnost pojave velikih voda - 2. dio izračuna.
    6. Konstrukcijske vježbe
    Predaja i komentar 1. programa.
    7. Auditorne vježbe
    Model otjecanja sa sliva. ponavljanje - racionalna jednadžba i metoda jediničnog hidrograma.
    10. Projektantske vježbe
    Projektne oborine. Model efektivne oborine. Model površinskog otjecanja. Model baznog otjecanja. Model propagacije vodnog vala u vodotoku.
    11. Konstrukcijske vježbe
    Projektne oborine. Model efektivne oborine. Model površinskog otjecanja. Model baznog otjecanja. Model propagacije vodnog vala u vodotoku.
    12. Projektantske vježbe
    Modeliranje otjecanja u HEC-HMS-u.
    13. Konstrukcijske vježbe
    Modeliranje otjecanja u HEC-HMS-u - hidrološki elementi sliva.
    14. Konstrukcijske vježbe
    Modeliranje otjecanja u HEC-HMS-u - simulacija i obrada izlaznih rezultata.
    15. Konstrukcijske vježbe
    Predaja i komentar 2. programa.
Ishodi učenja kolegija
  • objasniti detaljnije pojmove o: hidrološkim procesima na kopnu i nabrojati ih, analizu podataka o oborinama, procesima otjecanja na slivu – metodama za određivanje direktnog otjecanja, te matematičkom modeliranju u hidrologiji,
  • primijeniti stečeno teorijsko znanje o hidrologiji u građevinskoj industriji; u projektiranju građevina sposobni su riješiti jednostavnije probleme i zadatke iz hidrologije,
  • objasniti pojmove i primijeniti postupke osnovne analize meteoroloških podataka, hidrološke analize i elaboriranje hidroloških podataka,
  • studenti imaju znanja o značenju i ulozi vode u razvoju društva, o ulozi hidrotehničkih građevina u upravljanju izvorima vode, o podjeli, namjeni i definiciji hidroloških podloga i analiza prilikom dimenzioniranja hidrotehničkih građevina.
Ishodi učenja programa
  • sveobuhvatno razumjeti opće fenomene i probleme građevinarstva, a posebno one u grani građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala,
  • pokazati visok stupanj profesionalnog znanja i ponašanja u građevinarstvu,
  • primijeniti stečena znanja i vještine pri planiranju, projektiranju, građenju, nadziranju i održavanju složenih građevinskih konstrukcija, zahvata i sustava u grani svoje specijalizacije sa stanovišta stabilnosti, sigurnosti, uporabivosti, zaštite okoliša i troškova,
  • primijeniti stečene vještine i potrebna znanja na prepoznavanje, formuliranje i analiziranje problema te pronaći jedno ili više prihvatljivih rješenja u grani građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala,
  • prihvatiti analitički pristup radu, utemeljen na širem poznavanju znanosti,
  • planirati, nadzirati i izvoditi stručne, razvojne i znanstvene projekte,
  • tumačiti socijalne aspekte građevinskih pothvata na kojima osoba radi te društveni kontekst u kojem se građenje događa,
  • preuzeti vodeću ulogu u poduzećima i istraživačkim organizacijama te pridonositi inovacijama,
  • razvijati granu građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala, uvažavajući spoznaje iz drugih znanstvenih disciplina,
  • protumačiti suradnicima svoje zamisli i projekte,
  • pronalaziti rješenja tehničkih i društvenih problema u radnoj sredini,
  • primijeniti stečena znanja na kreativan način pri donošenju odluka na odgovornim radnim mjestima,
  • raditi na međunarodnoj razini, uzimajući u obzir kulturne, jezične, socijalne i ekonomske utjecaje,
  • stalno pratiti novosti te se usavršavati u struci,
  • prihvatiti odgovornost za vlastite odluke,
  • prihvatiti zahtjeve drugih struka i biti spreman sudjelovati u interdisciplinarnim aktivnostima.
Osnovna literatura
  • Predavanja u obliku PPT prezentacije.
  • Srebrenović, D.: Primijenjena hidrologija, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.
  • Žugaj, R.: Hidrologija, udžbenik, Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2000.
  • Hrelja, H.: Inženjerska hidrologija, Univerzitet u Sarajevu - Građevinski fakultet; Sarajevo, 2007.
  • Vuković, Ž.: Osnove hidrotehnike - Knjiga I, Poglavlje 2: Hidrologija, str. 19-133, udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1996.
  • Srebrenović, D.: Problemi velikih voda, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.
  • Chow, V.T.: Handbook of Applied Hydrology, McGrow-Hill book Company, New York, 1964.
  • Viessman, W.Jr., Lewis, L.G.: Introduction to Hydrology, Harper-Collins-College-Publishers, New York, 1996.
Dopunska literatura
Slični kolegiji
redovni rok
Datum: 10.02.2026.
Opis:
Prijava do: 06.02.2026. 14:00
Odjava do: 09.02.2026. 09:00
redovni rok
Datum: 24.02.2026.
Opis:
Prijava do: 20.02.2026. 14:00
Odjava do: 23.02.2026. 09:00
U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.
2025 © Fakultet organizacije i informatike, Centar za razvoj programskih proizvoda