GRAD Nastava - HIDROLOGIJA 2

Sadržaj se učitava...

GRAD Nastava

apps

mdi-login

HIDROLOGIJA 2

HYDROLOGY 2
2025/2026

6 ECTSa

Građevinarstvo (diplomski)

Zavod za hidrotehniku

1. semestar

Osnovne informacijemdi-information-variant

Izvođači nastavemdi-account-group

Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline

Model praćenjamdi-human-male-board

Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline

Rasporedmdi-calendar-clock

Konzultacijemdi-account-voice

Izvođenje kolegija na studijima

Studij	Modul	Semestar	Obavezan
Građevinarstvo (diplomski)	Hidrotehnika	1	obavezan

Cilj kolegija

Stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz područja hidrologije, koja obuhvaćaju analizu podataka o oborinama, hidrološke procese na kopnu: određivanje intercepcije i evapotranspiracije, procjeđivanje u tlo i površinsko tečenje vode, podzemna voda, vlažnost tla, zasićena i nezasićena zona, parametarske metode za određivanje procesa otjecanja na slivu – metode za određivanje direktnog otjecanja, te matematičko modeliranje u hidrologiji.

Moguć upis u sklopu horizontalne mobilnosti

Jezici izvođenja

Hrvatski

Preduvjeti

Kolegij nema definirane preduvjete

Norma kolegija

Auditorne vježbe

2 sati

Konstrukcijske vježbe

18 sati

Predavanja

30 sati

Projektantske vježbe

10 sati

Nastavnik	Uloga na kolegiju	Oblik nastave	Tjedana	Sati	Grupa
Potočki Kristina	Nositelj
Bekić Damir	Nositelj
Lacko Martina	Suradnik

Sadržaj predavanja

1. UVOD: Plan nastave, ponavljanje gradiva.

2. PONAVLJANJE GRADIVA.

3. HIDROMETRIJA: Hidrološka mjerenja i motrenja, mjerenja razine vode, dubine vode, protoka, podzemnih voda, riječnog nanosa, motrenje leda.

4. 1. KOLOKVIJ.

5. OBRADA HIDROMETRIJSKIH PODATAKA: osnovna obrada, krivulja protoka, krivulja pronosa nanosa, slučajna varijabla, krivulje učestalosti i trajnosti.

6. ANALIZE VREMENSKIH SERIJA: proračun velikih voda, teorijske funkcije razdiobe.

7. OBORINE: parametri oborina, daljinska mjerenja oborina, oborine u Hrvatskoj, obrada podataka u točki, ITP krivulje, PTP krivulje, projektni hijetogrami.

8. MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE SLIVA: uzdužni pad, duljina toka, duljina vodotoka, sliv i riječna mreža.

9. MODELIRANJE I GIS TEHNOLOGIJA: komponente GIS-a, prostorne analize, primjeri hidroloških analiza.

10. PROCES OTJECANJA NA SLIVU: bazno otjecanje, direktno otjecanje, otjecanje na malim slivovima, otjecanje na velikim slivovima.

11. MODELI EFEKTIVNE OBORINE: metoda f-indeksa, NRCS-CN metoda.

12. MODELI DIREKTNOG OTJECANJA: metoda izokrona, metoda jediničnog hidrograma, sintetički jedinični hidrogram.

13. JEDNADŽBA KONTINUITETA: vodna bilanca, diskretna vremenska domena, hidrološka godina, bilanca vode na Zemlji.

14. HIDROLOŠKE PROGNOZE: rezultati projekta BRIDGE SMS, rezultati projekta MuraDrava-FFS.

15. 2. KOLOKVIJ.

Sadržaj seminara/vježbi

1. Projektantske vježbe
Analiza hidroloških vremenskih serija Krivulje učestalosti i krivulje trajnosti. Krivulja protoka.

2. Konstrukcijske vježbe
Krivulje učestalosti i krivulje trajnosti. Krivulja protoka.

3. Projektantske vježbe
Vjerojatnost pojave velikih voda.

4. Konstrukcijske vježbe
Vjerojatnost pojave velikih voda - 1. dio izračuna.

5. Konstrukcijske vježbe
Vjerojatnost pojave velikih voda - 2. dio izračuna.

6. Konstrukcijske vježbe
Predaja i komentar 1. programa.

7. Auditorne vježbe
Model otjecanja sa sliva. ponavljanje - racionalna jednadžba i metoda jediničnog hidrograma.

10. Projektantske vježbe
Projektne oborine. Model efektivne oborine. Model površinskog otjecanja. Model baznog otjecanja. Model propagacije vodnog vala u vodotoku.

11. Konstrukcijske vježbe
Projektne oborine. Model efektivne oborine. Model površinskog otjecanja. Model baznog otjecanja. Model propagacije vodnog vala u vodotoku.

12. Projektantske vježbe
Modeliranje otjecanja u HEC-HMS-u.

13. Konstrukcijske vježbe
Modeliranje otjecanja u HEC-HMS-u - hidrološki elementi sliva.

14. Konstrukcijske vježbe
Modeliranje otjecanja u HEC-HMS-u - simulacija i obrada izlaznih rezultata.

15. Konstrukcijske vježbe
Predaja i komentar 2. programa.

Ishodi učenja kolegija

objasniti detaljnije pojmove o: hidrološkim procesima na kopnu i nabrojati ih, analizu podataka o oborinama, procesima otjecanja na slivu – metodama za određivanje direktnog otjecanja, te matematičkom modeliranju u hidrologiji,
primijeniti stečeno teorijsko znanje o hidrologiji u građevinskoj industriji; u projektiranju građevina sposobni su riješiti jednostavnije probleme i zadatke iz hidrologije,
objasniti pojmove i primijeniti postupke osnovne analize meteoroloških podataka, hidrološke analize i elaboriranje hidroloških podataka,
studenti imaju znanja o značenju i ulozi vode u razvoju društva, o ulozi hidrotehničkih građevina u upravljanju izvorima vode, o podjeli, namjeni i definiciji hidroloških podloga i analiza prilikom dimenzioniranja hidrotehničkih građevina.

Ishodi učenja programa

sveobuhvatno razumjeti opće fenomene i probleme građevinarstva, a posebno one u grani građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala,
pokazati visok stupanj profesionalnog znanja i ponašanja u građevinarstvu,
primijeniti stečena znanja i vještine pri planiranju, projektiranju, građenju, nadziranju i održavanju složenih građevinskih konstrukcija, zahvata i sustava u grani svoje specijalizacije sa stanovišta stabilnosti, sigurnosti, uporabivosti, zaštite okoliša i troškova,
primijeniti stečene vještine i potrebna znanja na prepoznavanje, formuliranje i analiziranje problema te pronaći jedno ili više prihvatljivih rješenja u grani građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala,
prihvatiti analitički pristup radu, utemeljen na širem poznavanju znanosti,
planirati, nadzirati i izvoditi stručne, razvojne i znanstvene projekte,
tumačiti socijalne aspekte građevinskih pothvata na kojima osoba radi te društveni kontekst u kojem se građenje događa,
preuzeti vodeću ulogu u poduzećima i istraživačkim organizacijama te pridonositi inovacijama,
razvijati granu građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala, uvažavajući spoznaje iz drugih znanstvenih disciplina,
protumačiti suradnicima svoje zamisli i projekte,
pronalaziti rješenja tehničkih i društvenih problema u radnoj sredini,
primijeniti stečena znanja na kreativan način pri donošenju odluka na odgovornim radnim mjestima,
raditi na međunarodnoj razini, uzimajući u obzir kulturne, jezične, socijalne i ekonomske utjecaje,
stalno pratiti novosti te se usavršavati u struci,
prihvatiti odgovornost za vlastite odluke,
prihvatiti zahtjeve drugih struka i biti spreman sudjelovati u interdisciplinarnim aktivnostima.

Osnovna literatura

Predavanja u obliku PPT prezentacije.
Srebrenović, D.: Primijenjena hidrologija, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.
Žugaj, R.: Hidrologija, udžbenik, Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2000.
Hrelja, H.: Inženjerska hidrologija, Univerzitet u Sarajevu - Građevinski fakultet; Sarajevo, 2007.
Vuković, Ž.: Osnove hidrotehnike - Knjiga I, Poglavlje 2: Hidrologija, str. 19-133, udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1996.
Srebrenović, D.: Problemi velikih voda, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.
Chow, V.T.: Handbook of Applied Hydrology, McGrow-Hill book Company, New York, 1964.
Viessman, W.Jr., Lewis, L.G.: Introduction to Hydrology, Harper-Collins-College-Publishers, New York, 1996.

Dopunska literatura

Slični kolegiji

U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.