Osnovne informacijemdi-information-variantIzvođači nastavemdi-account-groupNastavni plan i programmdi-clipboard-text-outlineModel praćenjamdi-human-male-boardIspitni rokovimdi-clipboard-check-outlineRasporedmdi-calendar-clockKonzultacijemdi-account-voice
. Općenita saznanja o umaranju, definicija umaranja, temeljni pojmovi, faktori koji utječu na umaranje, klasičan koncept umaranja (r-koncept), nedostaci r-koncepta, novi koncept umaranja (Δσ-koncept), pouzdanost pri umoru. Zašto je potrebno nastaviti s istraživanjem problema vjerojatnosti otkazivanja nosivosti zbog umaranja. Kritika i nedostaci dosadašnjeg determinističkog postupka umaranja. Probabilistički problem pouzdanosti kod umaranja, metoda nivoa III, metoda nivoa II, metoda nivoa I. Analitička funkcija vijeka trajanja kao bazna varijabla na strani čvrstoće, fenomenološki i strukturalni model Δσ-N linija, neki aspekti povezanosti oba modela, opća i individualna forma N-Δσ linija, primjena regresivne analize za dobivanje analitičke funkcije vijeka trajanja. Granična vrijednost oštećenja kao bazna varijabla, postupak određivanja, statistički podaci, kvantifikacija utjecaja statističkih parametara Minerovog koeficijenta na indeks pouzdanosti. Bazne varijable opterećenja, staze mosne dizalice, željeznički mostovi, cestovni mostovi. Izbor jednadžbe graničnog stanja nosivosti kod umaranja. Postupak kalibracije postojećih čeličnih konstrukcija. Otvorena pitanja i upute za daljnji istraživački rad.
Sadržaj seminara/vježbi
Ishodi učenja kolegija
Ishodi učenja programa
kreiraju, analiziraju, vrednuju i prezentiraju nova teorijska znanja u područja znanstvenog istraživanja,
planiraju i organiziraju znanstveno istraživanje,
samostalno, istraživački i interdisciplinarno pristupaju problemima,
prikupljaju informacije o području istraživanja na temelju kritičkog čitanja i analize literature,
formuliraju metodologiju za provođenje znanstvenog istraživanja,
postavljaju znanstvenu hipotezu,
utvrđuju i po potrebi kreiraju najpogodnije metode za prikupljanje relevantnih podataka,
izabiru za primjenu i po potrebi konstruiraju instrumente za prikupljanje podataka,
izrađuju programe za prikupljanje podataka,
prikupljaju podatke,
vrednuju i izabiru najpovoljnije metode za obradu prikupljenih podataka,
kvalitativno i kvantitativno valoriziraju prikupljene podatke,
kritički prosuđuju rezultate obrade podataka,
donose pravilne sistematizacije i generalizacije,
potvrđuju ili odbacuju znanstvenu hipotezu,
donose zaključke,
kritički prosuđuju rezultate istraživanja,
donose preporuke za daljnja istraživanja,
prezentiraju pisano i usmeno rezultate istraživanja,
unutar načela znanstvene etike preuzimaju odgovornost za rezultate svojeg istraživanja,
kreativno i na istraživanju utemeljeno rješavaju složene društvene i gospodarske probleme,
kritički ocjenjuju rad drugih.
Osnovna literatura
Dopunska literatura
Slični kolegiji
U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.