Sadržaj se učitava...
mdi-home Početna mdi-account-multiple Djelatnici mdi-script Studiji mdi-layers Zavodi mdi-calendar-clock Raspored sati GRAD Nastava search apps mdi-login
PROMETNA TEHNIKA
TRANSPORTATION ENGINEERING
2025/2026
6 ECTSa
Građevinarstvo (diplomski)
Zavod za prometnice
1. semestar
Osnovne informacijemdi-information-variant Izvođači nastavemdi-account-group Nastavni plan i programmdi-clipboard-text-outline Model praćenjamdi-human-male-board Ispitni rokovimdi-clipboard-check-outline Rasporedmdi-calendar-clock Konzultacijemdi-account-voice
Izvođenje kolegija na studijima
Studij Modul Semestar Obavezan
Građevinarstvo (diplomski) Prometnice 1 obavezan
Cilj kolegija
Stjecanje znanja iz područja teorije prometnih tokova. Stjecanje praktičnih znanja iz primjene teorije prometnih tokova u postupcima izračuna propusne moći i razina uslužnosti za različite vrste prometnih građevina.
Moguć upis u sklopu horizontalne mobilnosti
Jezici izvođenja
Hrvatski
Preduvjeti
Kolegij nema definirane preduvjete
Norma kolegija
Konstrukcijske vježbe
24 sati
Predavanja
30 sati
Terenske vježbe
6 sati
Nastavnik Uloga na kolegiju Oblik nastave Tjedana Sati Grupa
Ahac Maja Nositelj Predavanja
Terenske vježbe
Konstrukcijske vježbe
15
3
12
2
2
2
1
2
2
Stepan Željko Suradnik Terenske vježbe
Konstrukcijske vježbe
3
12
2
2
1
1
Sadržaj predavanja
    1. Uvod u teoriju prometnog toka: promet, sustav, mreža, prometna tehnika.
    2. Kategorizacija cestovne infrastrukture u društvenogospodarskom, prometnom i građevinskom smislu, brojanje prometa.
    3. Osnovne varijable prometnog toka: protok, brzina i gustoća.
    4. Značajke prometnog toka: složenost, vrsta, sastav.
    5. Značajke prometnog toka: prostorna i vremenska distribucija.
    6. Makroskopski modeli prometnog toka.
    7. Deskriptivne varijable toka. Mikroskopski modeli prometnog toka.
    8. Kvalitativni i kvantitativni odnosi osnovnih varijabli toka. Propusna moć i razine usluge.
    9. Propusna moć višetračnih cesta.
    10. Propusna moć autocesta.
    11. Kategorizacija željezničke infrastrukture i vozila u društvenogospodarskom, prometnom i građevinskom smislu.
    12. Utjecajni čimbenici brzine vožnje.
    13. Kočenje vozila i ograničenje brzine na padu.
    14. Vremena slijeda vozila, grafovi prometa i propusna moć pruge.
    15. Prijevozna moć pruge.
Sadržaj seminara/vježbi
    1. Terenske vježbe
    Pregled terena, definiranje elemenata mreže.
    2. Terenske vježbe
    Pregled terena, definiranje trajektorija.
    3. Terenske vježbe
    Brojanje prometa na mreži i snimanje rada svjetlosne signalizacije.
    4. Konstrukcijske vježbe
    Obrada podataka o prometnom opterećenju.
    5. Konstrukcijske vježbe
    Izrada nacrta prostorne distribucije tokova.
    6. Konstrukcijske vježbe
    Izrada plana rada svjetlosne signalizacije.
    7. Konstrukcijske vježbe
    Izrada dijagrama kretanja vozila mrežom.
    8. Konstrukcijske vježbe
    Određivanje razine usluge dionice mreže.
    9. Konstrukcijske vježbe
    Određivanje razine usluge dvotračne dvosmjerne ceste.
    10. Konstrukcijske vježbe
    Određivanje razine usluge dvokolničke ceste.
    11. Konstrukcijske vježbe
    Proračun otpora i mjerodavnih nagiba.
    12. Konstrukcijske vježbe
    Određivanje karakteristika vozila na mjerodavnom usponu.
    13. Konstrukcijske vježbe
    Ograničenje brzine na mjerodavnom padu.
    14. Konstrukcijske vježbe
    Proračun vremena slijeda i prijevozne sposobnosti.
    15. Konstrukcijske vježbe
    Usmena obrana i predaja programa.
Ishodi učenja kolegija
  • analizirati odvijanja prometa na različitim vrstama cesta rabeći suvremene metode i kriterije,
  • dizajnirati različitih elemenata cestovne mreže,
  • koristiti osnovne principe razvoja cestovnog prometnog sustava,
  • vrednovati postojećih podataka o cestama i cestovnom prometu i njihova primjena,
  • izraditi koncepta odvijanja cestovnog prometa,
  • osmisliti organizaciju, vođenje nadzora i kontrole prometa,
  • osmisliti upravljanja prometnim tokovima na cestovnoj mreži.
Ishodi učenja programa
  • sveobuhvatno razumjeti opće fenomene i probleme građevinarstva, a posebno one u grani građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala,
  • pokazati visok stupanj profesionalnog znanja i ponašanja u građevinarstvu,
  • primijeniti stečena znanja i vještine pri planiranju, projektiranju, građenju, nadziranju i održavanju složenih građevinskih konstrukcija, zahvata i sustava u grani svoje specijalizacije sa stanovišta stabilnosti, sigurnosti, uporabivosti, zaštite okoliša i troškova,
  • primijeniti stečene vještine i potrebna znanja na prepoznavanje, formuliranje i analiziranje problema te pronaći jedno ili više prihvatljivih rješenja u grani građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala,
  • prihvatiti analitički pristup radu, utemeljen na širem poznavanju znanosti,
  • planirati, nadzirati i izvoditi stručne, razvojne i znanstvene projekte,
  • tumačiti socijalne aspekte građevinskih pothvata na kojima osoba radi te društveni kontekst u kojem se građenje događa,
  • preuzeti vodeću ulogu u poduzećima i istraživačkim organizacijama te pridonositi inovacijama,
  • razvijati granu građevinarstva u kojoj se osoba specijalizirala, uvažavajući spoznaje iz drugih znanstvenih disciplina,
  • protumačiti suradnicima svoje zamisli i projekte,
  • pronalaziti rješenja tehničkih i društvenih problema u radnoj sredini,
  • primijeniti stečena znanja na kreativan način pri donošenju odluka na odgovornim radnim mjestima,
  • raditi na međunarodnoj razini, uzimajući u obzir kulturne, jezične, socijalne i ekonomske utjecaje,
  • stalno pratiti novosti te se usavršavati u struci,
  • prihvatiti odgovornost za vlastite odluke,
  • prihvatiti zahtjeve drugih struka i biti spreman sudjelovati u interdisciplinarnim aktivnostima.
Osnovna literatura
  • Ahac, M.: Prometna tehnika - Predavanja, Zagreb, 2017., http://merlin.srce.hr
  • Drugi sadržaji http://merlin.srce.hr
  • Highway Capacity Manual, TRB, Washington, D.C., 2000.
  • Uputa 52 o tehničkim normativima i podatcima za izradu i provedbu voznoga reda, Službeni vjesnik HŽ-a br. 5/06., Zagreb 2006.
Dopunska literatura
Slični kolegiji
U kalendaru ispod se nalaze konzultacije predmetnih nastavnika, no za detalje o konzultacijama možete provjeriti na profilu pojedinog predmetnog nastavnika.
2025 © Fakultet organizacije i informatike, Centar za razvoj programskih proizvoda